“State of the Territory”
LAUGA FA’ALAUA’ITELE
NOFOAIGA 30
FONOFAITULAFONO
TAUAOFIAGA LONA TOLU
Aso Gafua, Ianuari 14, 2008
10:00am
Ipulasi Aitofele Sunia, Sui Kovana
Ou te tula’i i le migao ma lo’u ava tele. Ua maualuga le taeao. Ua paia fale, ua paia fo’i fafo. E fa’aeteete se fa’amatalaga aua ua paū le maota.
O paia ma mamalu ua aofia i Malaeoletalu i lenei taeao, o le malae e puipui i le fetalaiga a i laua le launiusaelua, o le tala o Gagamoe, lea ua saili malo ai Sua ma Vaifanua, Fofo ma Aitulagi, Ituau ma Alataua, Saole ma le Launiusaelua, ma le afioga i Maopu, o le Afioga fo’i i Fa’atui ma To’oto’o ma upu i le Motu Sā, o lea lava.
Ou te taofi ua lelei ona tapui ma ua atoatoa ona paepae i le fetalaiga a le Afioga i le Fofoga Fetalai, pa’ia ma mamalu o le taeao, taoto laia faa-maene o tai loloto.
Ou te talosaga atu mo nai sekone, tatou te fifilemu ai, se’i manatunatu i le tautua a nisi ta’ita’i ua tu’ua le malo i lena tausaga ua mavae. Le afioga a le senatoa Faiivae Apelu, le Afioga a le Faamasino Sagapolutele Malaeola, le afioga a le Loia Sili Sialega Malaetasi, le afioga a le Faatonusili o aoga, Lui Tuitele. Ae maise tama fanau a Tutuila ma Manu’a. Toa o Samoa ua tuuina atu o latou ola ina ia saoloto nisi tagata.
Ua tatou tuvae i le taeao na atofa. Le taeao na faatulaga e le tulafono. Fa’afetai ua tatou maua se taeao manino ma le toto’a, foa’i mai i le pule alofa a le Atua. Ua tatou amatalia fo’i i le manuia lenei tausaga fou. Fa’amuamua laia le viiga i le Atua Silisili Ese.
E fia faatalofa ma fa’amanuia atu le tausaga fou i lau afioga a le Peresetene o le Maota Maualuga, lau Afioga a le Fofoga Fetalai, tupu ma e’e, ma failauga, fa’apea fo’i sui tamaita’i o le Fono Faitulafono mamalu a Tutuila ma Manu’a.
Ou te fa’atalofa atu fo’i ma fa’amanuia atu i lau afioga a le Fa’amasino Sili ma lou faletua, ma le mamalu o le vaega o fa’amasinoga.
Ou te fa’atalofa atu fo’i i lau susuga a le Toeaina, o le Fa’afeagaiga Tauilelagi, a Faasisina ma Tautootoo.
Ou te faatalofa atu i le mamalu o le kapeneta ma ulu o matagaluega a le vaega faamalosi tulafono.
Fa’atalofa atu fo’i i le Afioga a le Failautusi A Mataupu Tau Samoa. Lau afioga a le Mauputasi, afioga i kovana o falelima, ma le mamalu lasilasi o tulaga tofi o le malo faalotoifale.
Ou te faatulou ma faatalofa atu i tupu ma ee ma le paia ua aofia mai nei, ae maise le maualuga o loo eetapuai mai maota ma laoa.
Oute fa’amalo atu i lau afioga a le Peresetene ma lau afioga a le Fofoga Fetalai ma le mamalu o le fono, mo le tausia ma le fa’amamaluina o lenei poloa’iga a le tulafono, e fa’atino lenei tiute tāua, o le folasia lea i luma o le Fono ma le Atunu’u, le tulaga o iai lo tatou Malo. O se tasi o aia faavae o tagata-nu’u o le teritori: “Ia silafia le tulaga o lo’o i ai, ma o lo’o aga’i atu i ai lo latou Malo”.
Ua le tula’i atu lo tatou kovana sili, le afioga a Togiola Tulafono e fa’ataunu’u ona tiute fa’a-kovana e pei ona fa’atulagaina e le tulafono...ona ua fautuaina e ali’i foma’i e fa’aauau sana fa’amalologa mo ni nai aso, ona e leo atoatoa le malosi o le tino. Tatou tatalo ia vave ona toe fa’afoisia lona soifua laulelei, a e toe alo atu i ona faiva masani, fa’aKovana. A ou te momoli atu ona alofaaga ma fa’amanuiaga, fa’atasi ma le tina o le atunu’u, Mary Ann Tulafono i le mamalu ma le paia o lo’o aofaga potopoto i lenei taeao i lenei sauniga faapitoa; ae maise le paia o auauna a le Atua i fatafaitaulaga e fia, ma le maualuga o le atunu’u o lo’o eetapua’i mai i maota ma laoa.
O lea ua faia ai a’u ma sui e tala oto’oto atu le tulaga o lo’o iai nei lo tatou Malo.
O le a saunia kopi o lenei tautalaga o lo’o auiliili ai i le gagana Peretania mo lou silafia.
TUPE
Ou te fia amataina lenei tala i se faaupuga tuusa’o ma le pu’upu’u. E tapuni tusi o le tausaga fa’atupe 2007, O lo’o uliuli le Malo. O se taunuuga ua mafai, ona ua galulue faatasi matagaluega, ae maise i latou o lo’o gafa ma le aoina ma tau fa’asoasoa le tamaoaiga a le malo.
TAMAOAIGA
Na siisii le tau o le soifuaga i le tausaga ua mavae. Mafua lea siitaga ona sa siitia le tau o le suau’u. Ua mafua mai ai fo’i le si’itaga, i le tau na fausia ai fale fou. Sa fuafuaina fo’i le tau o taumafa i le tausaga ua mavae, e tusa ma le 10% ua siitia ai. O le siitaga o totogi i le tausaga ua mavae, le minimum wages, na fa’aopoopo i le siitaga o le tau o le soifuaga.
O le fa’amoemoe o le Komisi Faufuatua mo le Atina’e, (Governor’s Economic Advisory Council) ia galulue felata’i le malo ma pisinisi (private sector) e tulimata’i ala o tamaoaiga o talafeagai ma manuia ai le teritori.
Ole uaea o feso’ota’iga (Fiber Optic) ua faataoto i le alititai, o lo’o mana’omia tele lona fa’atinoina ona ua talitonu na te aumaia mo le teritori pisinisi fou ma alaga manuia o lo’o faigata ona o’o mai i Amerika Samoa ona o le vaivai o ala o feso’ota’iga.
GALUEGA
Ua tau faaiuiu galuega o le ala tele i le va o Avau ma le magaala i le malaeva’alele.
O lo’o sauni e Amata galuega o le auala i Fagatogo aga’i i Pago Pago;
O lo’o fuafua e amata i le masina fou le galuega o le maketi fou i Fagatogo. O se falefogafalelua e tu’ufa’atasi ai maketi o fua o fa’atoaga, maketi mo figota mai faigafaiva i le tai, atoa ai ma nisi maketi e fuafua e talafeagai ma le mana’o o le mamalu o le atunu’u mo ana taumafa.
O lo’o fuafua fo’i i le tausaga nei le uafu mo vaa laiti (Marina)
O lo’o fuafua fo’i le malaetaalo fou mo le taaloga o le Soka.
Ua maea ma ua fa’aaogaina le fale mo ofisa o le malaevaalele, na faatupeina e le FAA.
E $6.8 miliona le tau o le galuega na faia mo le tasi vaega tele ma le taua o le malaevaalele. O le ala sesee lona lua.
E $1.9 le tau o le galuega o le fale-vaai o le malaevaalele ua lata ona amatalia.
FA’ATOAGA
O le tu’ufa’atasi o tupe na maua i fua faatau o fa’atoaga i le tausaga ua mavae: $58.2 miliona. E $38 miliona na fa’aaoga e aiga, ae $22 miliona na fa’aaoga e pisinisi, ofisa o aoga, ma maota gasegase.
FALE FOU
Ua le fa’aititia le mana’o i fale fou. E $3 miliona mai porokalama a le malo tele na mafai ona nono e aiga e 12 mo fale fou. E 18 fale fou na fausia, ae 27 fale na faafou (repair) i le tausaga ua mavae.
Ua silasila le atunu’u ua maea le maota o le malo i le mauga o Ali’i, o lo’o afio ai le fa’aao o le malo, o lana masiofo, ma le nofoialo.
Ua maea fo’i le Fale Laumei (H. Rex Lee auditorium) ua amata ona fa’aaoga mo porokalama a le malo ma le atunu’u.
OFISA O AOGA MA LE KOLISI TU’UFAATASI
O se tasi o mataupu o lo’o maualuga i taumafaiga a le ofisa o Aoga, o le u’una’iina o le mamalu o faiaoga ina ia maua o latou tusi pasi po’o faailoga, ona o lo’o u’una’i malosi mai pea e le porokalama a le peresetene, le “No Child Left Behind”, “E leai se Tamaiitiiti e tia’i i tua.” Ua ripotia mai ai e 53 faiaoga ua maua tikeri o le BA i aoga tulaga muamua, Elementary, ae 75 faiaoga o lo’o a’oa’o nei i porokalama o lo’o fa’atautaia e le univesite a Hawaii (Cohort) ina ia maua le tikeri o le “BA.”
E 26 i latou o lo’o sauni e ulufale i le porokalama o le “MA” i le univesite o San Diego State.
O lo’o fuaufuaina fo’i le ituaiga porokalama lea mo le Accounting, mo lo tatou teritori, i se feso’otaiga ma le univesite a Chaminade i Hawaii.
O lo’o galulue fo’i le komiti fa’afoe a la tatou kolisi tu’ufaatasi mo le amataina o le porokalama kolisi 4-tausaga mo Mataupu tau Faiaoga.
O lo’o ua maualuga fo’i le fa’atauaina o le a’oa’oina o le gagana Samoa i aoga a le malo.
Fa’apea fo’i le fa’atauaina o porokalama fa’amalosi tino (Physical Education), ona ua atugalu tele i le televave o le puputa po’o lapopo’a o tamaiiti aoga, ona e apo gofie ai e fa’ama’i.
Na fa’aulufaleina faleaoga fou o le aoga maualuga i Tafuna, ma le aoga tulaga muamua i Tafuna. Ma le faleaoga fou mo matata eseese (Nu’uuli Voc. Tech), e $1.2 miliona lona tau.
O lo’o saunia se tulafono taufa’aofi e auina mai i le Fono e fa’atulaga ai totogi o faiaoga.
SOIFUAFUA MALOLOINA
Ua mae’a le potu gasegase fou mo Tamaiti i le falema’i, e $1.7 miliona lona tau. Ua atoa i ai masini fou mo togafitiga ma le fa’atautaia o suesuega ma gasegase o Tamaiti.
Ua tatala le potu talavai fou, e va’ai ai le mamalu o le atunu’u ae fa’aitiitia ai le avega a le potu mo fa’alavelave tutupu fa’afuase’I (Emergency Room).
Ua fa’aopoopo foma’i ua fa’afaigaluegaina. O le naunauta’iga ina ia vave ona va’aia le mamalu o le atunu’u o lo’o mana’omia le fesoasoani.
Ua tatala fo’I le fale talavai o fitafita tuai I Tafuna, ma o se fa’amama avega sili lea ua maua e lo tatou falema’I I le tausaga ua tuana’I (Veterans’ Tafuna Clinic).
O lo’o fuafua e auina mai I lenei nofoa’iga se tulafono taufa’aofi e fa’amanino ai ‘ai’aiga ma agava’a mo le porokalama o le Medicare.
Galuega Fa’atulaga Muamua – Nonoga Tupe $20 miliona:
- Fa’afouina o le Maota Fono
- Uaea o Feso’ota’iga fa’ataoto I le Ilititai
- Toe fa’alolotoina o le Taulaga
- Va’a tulei va’a mo le Taulaga (Tug Boat)
- Pou fa’asalalau o le Tevise KVZK
- Fale Va’alele Fou
- Fa’atasiga 10 a le Pasefika (10th Pacific Arts Festival)
Nisi Taualumaga na feagai ma le Teritori:
O le masina o Aukuso na usuia ai i Amerika Samoa nei le fono tele 18 a le Coral Reef Task Force. Na sainia ai e le afioga ia Kovana Togiola le Poloa’iga e fa’aitiita ai le kasa o’ona mai ta’avale afi o lo’o fa’aaoga ma feoa’I I alatele o le Teritori.
O lo’o sailia pea e le vaega o Faigafaiva I latou o lo’o fa’aaogaina vaila’au o’ona ia latou faiga-faiva, ma fa’atama’ia ai figota uma e o’o atu I ai nei vaila’au. Se’I o tatou leoleoina fa’atasi o tatou gataifale.
O isi mataupu:
-
O lo’o taofia pea tupe a le Homeland Security – o lo’o tau fa’atonutonu le fa’atautaiga o ia porokalama.
-
O lo’o i ai pea le Ofisa o A’oga i le tulaga o le “high risk” ona o ni fa’aletonu i ana fa’atauga, o le tausiga o ana meatotino, ma totogi o tagata faigaluega o lo’o fa’atupeina I porokalama a le malo tele.
-
O lo’o I ai pea fo’i le vaega o alaga manuia lautele i le “high risk” ona o le le usita’i o faleoloa ma tagata o le atunu’u o lo’o fa’amanuiaina I ia porokalama.
-
Ua amata ona toe totogi e le falema’i le $9 miliona o lo’o aitalafu ai I le porokalama o le Medicare.
- O lo’o tauivi pea le malo ma le mataupu o le minimum wage.
O le mataupu taua tele o lo’o feagai nei ma le malo ma le atunu’u o le 10th Pacific Arts Festival…Le su’iga’ula a le Atuvasa…Iulai ma Aukuso o le tausaga nei o le a asiasia ai tatou e ni tagata se to’atele mai itu eseese o le lalolagi. E 27 atunu’u ma teritori ia ua fuafua e ‘auai I lenei fa’atasiga. O le fa’atasiga aupito tele lea o le a faia I Amerika Samoa talu ona fa’avae lo tatou Malo.
Ou te vala’au atu ai i le mamalu o le Fono Faitulafono, fa’apea le atunu’u atoa, fa’ailoa lo tatou lotonu’u, lo tatou mitamitaga I lo tatou atunu’u, e ala i le tapena lelei o Amerika Samoa. Ua amata i le tele o alaalafaga aemaise tafatafa o le alatele. Fa’aali o ta foliga lalelei. Sauni e fa’atino lau aganu’u talimalo, agalelei i tagata ‘ese, ma le fa’aaloalo – uiga tausa’afia ua lauiloa ai Samoa.
Toe Upu
O le tala ‘oto’oto lena o le tulaga o le Malo. E iai nisi vaega ua le o’o i ai lenei fa’amatalaga ona o le taimi, a e afai e iai se mataupu e fia maua pea se fa’apupulaina, e fiafia lava le Ofisa o le Kovana, aemaise fo’i le Kapeneta ma le Malo, e fesoasoani atu.
Ou te fa’amoemoe o le a tatou maua se tausaga manuia I a tatou galuega fa’atino mo lo tatou atunu’u. E iai aso e sousou ai le tai. Ae ou te talitonu o oe le tautai poto…e te fa’afoefoe malie lo ta sa. Ta folau ai i tai malu. Tumau lo ta feavata’i. Tumau lo ta fa’aaloalo. E faigofie mea uma I le agaga maualalo.
O le a matou tu’i le mulipapaga ma tapua’i mai a’o tauaofia lo outou mamalu. Ia a’e ma le malo ou faiva. Manuia tele fo’i le tapua’iga mamalu a le Faleagafulu ma le Manu’a Tele.
O nai o’u toe mana’o: se’i o ta talosia pea le gasegase fa’atafa o le Afioga a le Kovana Sili; ma ia malutia pea au tama fanau Samoa o lo’o i le tafa o taua i le agalelei o le Atua. Soifua
---americansamoa.gov--- |