Welcome to American Samoa
LAUGA I LE TATALAINA
Submitted by Newsroom on Mon, 01/11/2010 - 17:17
![]()
LAUGA I LE TATALAINA
O LE FONO FAITULAFONO
O AMERIKA SAMOA
NOFOA’IGA TOLU-SEFULU-TASI,
TAUAOFIAGA LONA TOLU
Aso Gafua, 11 Ianuari 2010 – 10am
Fale Samoa a le Maota Fono
Fagatogo, Amerika Samoa
Kovana Sili Togiola T.A. Tulafono
Ou te fa’atalofa atu i le pa’ia o le Fono Faitulafono a le Malo o Amerika Samoa, i lenei taeao manuia. Toe fa’amanuia atu le Tausaga Fou, i lau afioga i le Tama’ita’i o Le Ao, Gaoteote Palaie Tofau, o le Peresitene o le Senate, ma le mamalu o Senatoa tofia o le atunu’u. Faatalofa atu fo’i i lau afioga i le Fofoga Fetalai, lau Tofa Savali Talavou Ale, ma le afifio o Faipule filifilia o itumalo. Le Fa’amasino Sili, Fa’atalofa atu fo’i i lau Afioga i ma le mamalu o le Lala o Fa’amasinoga o le Malo o Amerika Samoa.
Fa’atalofa atu i le afifio o le Failautusi o Mataupu Tau Samoa ma Kovana o Falelima ma le Manu’a Tele, ae maise le afifio o le Kapeneta a le Kovana Sili, o le mamalu lava lea o le Lala Fa’amalosi Tulafono o le Malo. Fa’atalofa atu i lau susuga i le Feagaiga – Pati Vaeao.
Fa’afetai mo le talosaga molia i lenei taeao, aua le aofia o le atunu’u ma lona Malo. Fa’atalofa atu fo’i i le mamalu o le atunu’u o lo’o maimoa ma fa’afofoga tapua’i mai i malae, maota ma laoa o le atunu’u. Manuia le tausaga fou mo outou uma.
Ua saunoa fa’afeiloa’i le afioga i le Fofoga Fetalai, ma paepae mae’ae’a ou tapui sa; O pa’ia ma mamalu tumau o le Ao mamala, o le a ou le toe au’ili’ili atu ina. Ae tau a ina ou pa’ia vai o le tama, aua ou mamalu Samoa, tulou, tulou, tulouna lava.
Faia le taulaga ua si’itia e le Auauna a le Atua tatou tiu latasi ai i lenei fa’amoemoe ma le aofia o Amerika Samoa.
UPU TOMUA
O le fesili autu ua fa’atonuina le Kovana e tali atu i le atunu’u ma lana Fono i le amataga o tausaga ta’itasi, “O a mai le atunu’u?” O le tali: Amerika Samoa, o lo’o pule alofa le Atua o lo’o solosolo manuia Amerika Samoa. E ui lava ina sa tatou la’asia mai se tausaga fita i le atunu’u, o le upu moni, ana le seanoa le agalelei o le Atua, tatou te le maua le to’amalie o lo’o
tatou sapi ai nei. Sami la’ia o manu to mai le lagi ua tatou sa’a ai nei i ma’a o malie ma le loto fiafia. E ui lava ina sa lutia i tatou uma i se tausaga faigata ua mavae atu, o upu moni lava a le atunuu, “E lutia i Puava, ae mapu i Fagalele.” O afa fo’i, e soso’o ma maninoa. E leai se afa e agi fa’alausoso’o i aso uma o le olaga; e tua lava i aso manino ma le toto'a. O lo tatou talitonuga lena. O lo tatou fa’atuatuaga fo’i lea.
tatou sapi ai nei. Sami la’ia o manu to mai le lagi ua tatou sa’a ai nei i ma’a o malie ma le loto fiafia. E ui lava ina sa lutia i tatou uma i se tausaga faigata ua mavae atu, o upu moni lava a le atunuu, “E lutia i Puava, ae mapu i Fagalele.” O afa fo’i, e soso’o ma maninoa. E leai se afa e agi fa’alausoso’o i aso uma o le olaga; e tua lava i aso manino ma le toto'a. O lo tatou talitonuga lena. O lo tatou fa’atuatuaga fo’i lea.
E uila ina ua afemoe le folauga i lena tausaga e nisi o tama o le Fono, ae maise ai fo’i le fa’alavelave ia Setema 29 i lena tausaga, tatou te le fesiligia le pule fai to’atasi a le Atua. Ae ao ai ona tatou manatunatu ai i ni nai sekone pupu’u lava, e manatua ai ma le fa’aaloalo i latou. (Moment of silence)
TALA O LE TERITORI
O le tausaga 2009, ua outou si1afia ma tatou iloa uma, o se tausaga na anoanoa’i lu’i tau ma fa’afitauli. Ae ui lava i na fa’afitauli, e le o tu’u lafoa’ina i tatou e le Atua. Aua o le Atua, o le alofa lava ia. Ina ua le mafai ona taofia o si’itaga o totogi ua fa’atonuina mai e le Konekeresi mo le 2009, ua faai’u le COSI-Samoa Packing e tapuni la 1atou kamupani. A o tatou fa’atalitali fuafuaga o le tapunia o le COSI Samoa Packing mo le aso 30 o Setema 2009, ma fa’amuta ai le silia ma le afe o ga1uega; ae asiasia i tatou e le mafui’e malosi ma le galu lolo na mafua mai ai. Ua mata’utia le fa’atama’ia o le atunu’u. O lea faalavelave ua matuia le fa’aleagaina o mea totino, ma i’u ai ina maliliu nisi o tina, tama ae maise alo ma fanau pele.
A o lea ua solosolo manuia taumafaiga mo le lavea’ina o le atunu’u ma le toe fa’aleleia. A o le fa’afitauli e ala mai i le le mafaia ona taofia o totogi fa’atonuina mai le Konekeresi, o lenei fa’afitauli e le’i te’ama o lo’o fa’amalumalu mai pea le a’afiaga o le atunu’u mai lenei faafitauli. A le fo’ia, e ono afaina atu ai ma le isi kamupani i’a o lo’o totoe. Ou te manatu lava e ao ona tatou tu’itu’i pea i le Konekeresi ia faia ni aiaiga e talafeagai ma lo tatou atina’e ma si’omiaga, ina ia aua ne’i tupu pea lo tatou afaina i se isi taimi o lata mai.
E i ai fa’amanuiaga ma nai lavea’ina ua maua i galuega, ae le o ni galuega tumau. Sa fesoasoani tele galuega le tumau mo tupulaga i le tu’uaga o a’oga, ua ova ai i le 400 avanoa sa mau galuega ai alo ma fanau.
Ina ua mae’a le fa’alavelave ma matou talosagaina le fesoasoani mo galuega, o lea ua fa’amatu’u mai e le Iunaite Setete, e sili i le $25 miliona e mafai ona fa’aalu, pe a o’o i ai le mana’oga, e fa’afaigaluega ai tagata i lalo o le National Emergency Grant (NEG). Peita'i, e fa’amanatu atu, o nei galuega e le tumau. E fa’atapula’a galuega i le ono (6) masina. O lo’o o matou tau sa’ili avanoa e mafai ai ona fa’aumi atu le taimi o nei galuega, ae o le mea lava e tatau ona mautinoa, e le o ni galuega tumau galuega nei. Ae ua maua ai si avanoa e toe tapena ai nai a tatou tapenaga e le o mae’a ona fa’ataunu’u pei o le tau fa’atauina o mea totino ma fa’amuta le lisi a le Samoa Packing, ae toe fa’afo’i mai le pisinisi ma mea totino i lalo o le Malo. O lena pili o lo’o i o outou a’ao, ma o lo’o mana’omia tele lona fa’atinoina ina ia mavae atu galuega le tumau ia ua ou ta’ua, ae ua i ai se mea e toe maua ai ni galuega tumau e ova atu i le 900 galuega. E leai lava se isi atina’e e tutusa ma kamupani nei le tele o galuega e maua ai, fa’atasi ma le tupe maua a le Malo e auala mai ai.
O lea ua tatou sapaia le taumafaiga a le faipule o Faleomavaega e ta’ua o le ASPIRE. A sao lea pili, o le a tele fa’amanuiaga mo kamupani i’a, ae maise o le au fai faiva.
Le Fono Faitulafono, e tasi lava le mea ou te matua’i le talia i lenei mata’upu o le faitio ae leai se fofo e ofo mai e fo’ia ai le fa’afitauli. (Criticism with no solution is not a solution). Afai o i ai ni a outou fuafuaga e sili atu i lo tapenaga a le faigamalo, logo mai ma tatou galulue atu i ai. E mana’omia lo tatou galulue mo fofo o fa’afitauli, ae le na o le fa’atui’ese ae leai se fofo e maua ai galuega ma fesoasoani i le pagatia o tupe maua mo le atunu’u ma le Malo. A le fo’ia lenei fa’afitauli, e o’o lava fo’i i galuega a le Malo, e mafai ona faaitiitia i se taimi lata mai, ae maise ai le tele o galuega lotoifale e totogi lava ia tatou tupe maua fa’alotoifale.
Le Fono, e le o ni upu tau fa’amata’u. O upu ta’utino ina ia o’o i le taimi e tupu ai, ua uma ona outou silafia. A alualu ma’i le tulaga o le fa’aitiitia o galuega tumau, ma le toe maua se isi kamupani tele e fesoasoani i le Star Kist i le fa’aopoopoina o galuega, e aga’i pea lava i lalo la tatou tupe maua fa’alemalo.
O lo’o a’afia tele fo’i lo tatou atina’e i tulaga pagatia o le atina’e o le Iunaite Setete ma ana pisinisi tau tupe. Ua maua si o tatou fa’amalu le tumau, e ala mai i fuafuaga a le Ali’i Peresitene o Obama (lea ua ta’ua o le Stimulus Package, po o le ARRA) o lo’o auala mai ai nai fesoasoani. E tele se alaga tupe ua fa’atulagaina mo Amerika Samoa, ae o lona fa’atinoga ua sili ona faigata. Pe a ma le $160 miliona le aofa’i o alaga tupe ua fa’ailoa mai, ae e le’i atoa se $10 miliona ua tatou fa’aaogaina, ona o fa’afitauli i talosaga ma fa’atinoga mana’omia. O lo’o galulue malolosi pea le ofisa o ia faamanuiaga (le ASESRO) ma matagaluega mo le fa’amae’aina o mana’oga o nei alaga tupe, ina ia mafai ai ona fa’amatu’u mai mo lo latou fa’aaogaina. O lo’o u’una’i pea ia alaga tupe ona o le tele o sona sao mo le tau fa’atonuina o taualumaga fa’aleatina’e mo le atunu’u. Ua tolu nei vaiaso talu ona ou auina atu le talosaga e au i le $44 miliona mo le Matagaluega o A’oga ma le Kolisi Tu’ufa’atasi e ala i tupe e ta’u o le Stabilization Funds. Talosia e vave ona talia o nei talosaga.
MOLlMAU MO A' OGA
O le tausaga muamua lenei o le a taulima ai ni tusi molimau o galuega mo a’oa’oga (Report Cards). Ua mae’a ona matou feiloa’i ma le Fa’atonu ma lana vaega, ma talanoaina ia lipoti. O le a fa’asalalauina i se taimi lata mai, mo le maimoaga a le atunu’u. O nisi o nei molimau e foliga fa’aletonu, ae ua le pea ai le manatu, e ao ona fa’alauiloa ina ia fai ma va’aiga mo le faaleleiga o a’oga. O isi tausaga i tua atu, sa maua se matati’a e ao ina ausia mo a’oa’oga. O molimau nei, ua fa’atulaga i ai matati’a na, e tuli mata’i i ai taumafaiga ma ia ausia mo Ie matagaluega faapea a’oa’oga ta’itasi a le Malo.
O lo’o faaaauau pea taumafaiga i lalo o le vaaiga o le High Risk. E ui lava ina faigata, a o lo’o tauivi pea ina ia vave se aso o le a liliu ai ma toe fo’i le matagaluega i ana gaoioiga masani e aunoa ma le fa’amalumalu a le USDOE.
KOLISI (ASCC):
O lo’o aga’i pea i luma le fa’atumulia o le Kolisi Tu’ufa’atasi, ma ua fa’apena ona fa’aopoopo pea fa’afitauli o le le lava saunia mo mata’upu tau kolisi. O le mea lea ua matua’i aoga ai le tapenaga a le Gear Up, o lo’o fesoasoani malosi i le toe tapenaina o tamaiti a’oga ia mafai ona avea kosi po o mata’upu tau Kolisi. O lo o faapena fo’i ona i ai ni tapenaga felagolagoma’i a le Matata o Tausi Ma’i ma le American Samoa Nursing Association ma le SNNA, lea ua amataina ai mata’upu amata i le High School i le Vasega 12. E o’o atu le tagata i le Kolisi, ua agava’a e ave kosi po o mata’upu a le Fa’atausima’i.
Ua talia le a’oa’oina o mata’upu numera 300 ma o lea ua amata le a’oa’oina o mata’upu numera 400 i le ASCC. O le fa’amoemoe o le fa’aatoatoaina lea o le tikeri 4 tausaga e amata i le tikeri mo faia’oga. O lenei fo’i nofoa’iga, o le a tu’uina mai i ai se pili mo le fa’atonuina o le Kolisi ina ia avea ma Kolisi 4 tausaga. O le fa’amoemoe, Le Fono, ina ia mafai e le to’atele o alo ma fanau ua le gafatia le malaga atu i fafo mo a’oa’oga fa’akolisi, ona maua lava i’inei le Bachelors Degree i le atamai lautele po o mata’upu faapitoa. O lea fo’i o le a aofia mai i ai ma le fa’atupeina o ia fuafuaga.
TULAGA O GALUEGA TAU TUPE A LE MALO
E i ai tala lelei, ae i ai fo’i tala fa’alelelei o le tupe i le tausaga ua alu. O fa’afitauli ua tula’i mai, ua i ai le fa’aitiitia o tupe maua i le tausaga 2009. O lafoga mai kamupani ma nisi o tupe o totogi o gaoioiga faa Ie Malo ua pa'u maulalo.
Fa’aopoopo atu i ai ma le sili o le fa’aaoga nai lo tupe fa’atulaga, o le aitalafu mo le 2009 ua fa’atulaga i le $8.8 miliona. O le ala fo’i lea o le taumafai o le Malo e faaitiitia le tupe faasoasoa mo le tausaga lenei, ona sa mata’ina le faaitiitia o le tupe maua mai lena tausaga o lo’o galulue nei i ai le Teutupe ma le Fa’atonu o Fuafuaga ia toe faatulaga le fa’aaogaina o tupe maua, ina ia taofia le tuai ona maua fuafuaga ma fa’atatau o tupe maua ina ia faaitiitia ai ma toe faaola le aitalafu o le tausaga ua te’a.
E mana’omia lo tatou galulue fa’atasi i le faasoaina o lea fuafuaga mo le toe faapaleniina o a tatou tusi.
SOIFUA MALOLOINA
Off island referral program: Mana’omia ta’iala tumau e aofia ai ma alaga tupe e fa’atupe ai.
Matagaluega o le Soifua Maloloina: Fa’alautele Talavai ma galuega feso’ota’i - Amouli, Leone (pe a tatala), ua fuafua fo’i le aofia mai i ai o le talavai i Ta’u ma Ofu (tu’u fa’atasi) .
Matagaluega o Ala Manuia (DHSS): Si’itaga o tupe maua fa’alemasina mo aiga o agava’a i le polokalama o le Food Stamps (Supplemental Nutrition Assistance Program) e fesoasoani i le fa’atauina o taumafa lelei mo le soifua maloloina.
$1.2 miliona mo le fa’alauteleina o le talavai i Tafuna, aofia ai ma Ie vaega mo i latou e maua i gasegase o le mafaufau. 5. $700 afe mo Ie lab, poo se fale su'esu'e.
FAlGAMALAGA MO MANU'A
Galuega 0 Ie MV Sili, a mae’a, o le a maua ai le fa’atagana e o’o i le 5 tausaga. Fa’afitauli lata mai, taumafai Fo’isia ma le Sega’ula e fa’atumu le vaega lea. Ono (6) le pasese a le Fo’isia ae manatua o le va’a na aumai e alu e fealua’i i le va o Ofu ma Ta’u. O lo’o fesoasoani le Sega’ula i le la’uina o mea’ai a a’oga, ma nisi fo’i malaga fa’apitoa e mana’omia i Ofu. O lo’o fuafuaina malaga fa’apitoa a le Fotu o Samoa e fesoasoani i uta tetele a o fa’atalitali le fa’aumaina o galuega o le MV Sili, ua le o toe mamao.
HOMELAND SECURITY (PUIPUIGA O LE ATUNU’U)
Solosolo pea i luma le fa’ataunu’uina o galuega o le lavea’iina mai le tsunami. O le aso lenei e sua ai le eleele mo le fale tumau muamua o lo’o fuafuaina mo Amanave.
Fa’afetai i le galuega malosi a le Homeland Security ua maua ai le tupe e fa’atupe ai le Sailini. O le Aso Faraile taluai na tu’uina atu ai le konekarate mo le fausia o lea matata. Ua toe fa’amatu’u mai fo’i tupe sa taofia, ma o le a amata ona toe fa’agasolo a latou galuega masani.
SAOGALEMU LAUTELE
Tulafono fou, fa’atulaga le Matagaluega ma ana matafaioi; fa’atulaga a’oa’oga tumau e talafeagai ma si’itaga o tofi ma galuega fa’atasi ma totogi.
Fia fa’avaeina se a’oa’oga tumau mo tagata uma e a’afia e mataupu tau fa’amalosi tulafono, ina ia a’o’oga uma ai vaega o leoleo, tinei mu, tiute, femalaga’iga, faifaiva ma vaomatua, fefa’ataua’iga, taulaga ma malae vaalele. So’o se tagata e fia galue i galuega o leoleo po o fa’amalosi tulafono (Law Enforcement) ia i’u mai i le a’oga lea.
O le isi vaega o le molimau, o lena ua tu’uina atu i o outou ’a’ao i le gagana Peretania, ona e fa’atonuina i matou e le fa’avae o le gagana lena o galuega fa’alemalo, fa’atasi ma si fa’apu’upu’uga lea na ou avatu i le taeao nei.
Ia manuia tele le aofia a le Fono Faitulafono i lenei tausaga.
Soifua.
---americansamoa.gov---


